Stari Mesdžid u Herceg Novom

U Herceg Novom već godinu i po funkcioniše džema’atski odbor, a u sastavu Odbora Islamske zajednice za Bokokotorski zaliv i Budvu. Ovaj džema’at je u proteklom periodu ispoljio aktivnosti koje su rezultirale i nedavnom kupovinom objekta u Kumboru, gdje je ovog petka klanjana i Džuma namaz.

Međutim, ono što zbunjuje jeste činjenica da hercegnovski muslimani, iako su od osnivanja džema’ata kuburili sa prostorom za obavljanje namaza i mektebsku pouku, do sada nijesu bili u mogućnosti da koriste prostorije starog mesdžida, koji se nalazi u centru Herceg Novog? Pitanje ovog objekta je do sada bila tabu tema, bez adekvatnog odgovora nadležnih iz Mešihata.

„…Od početka XX vijeka počele su se u Novi doseljavati neke muslimanske porodice. Tada su muslimani Novog uzeli jednu prostoriju na Toploj, vlasništvo Šaćira i Adema Kusturice, koju su opravili i u njoj klanjali i držali vjersku obuku. Prvi namaz klanjan je 8.januara 1932. godine, a prvi imam bio je Halil efendija Imamović, koji je vršio dužnost vojnog imama u garnizonima u Boki, a u avgustu 1932. godine osnovan je Boko-kotorski džemat i za prvog džematskog imama postavljen je Ahmed efendija Muslimbegović, koji je premješten iz Podgorice.

Danas se u Novom nalazi mesdžid u Toploj, ul. Njegoševa 158, saniran 1985.godine. Nabavljena je i montirana oprema na spratu predviđenom za stan imama kada ga Novi dobije. U prizemnom dijelu nalazi se prostorija za džamiju, kao i jedna kancelarija sa kupatilom. U suterenu predviđena je gasulhana. Renoviranje ovog Mesdžida finansiralo je Starješinstvo Islamske zajednice u SR Crnoj Gori u Titogradu…“ (B. Agović: „Džamije u Crnoj Gori“)

Prema raspoloživim informacijama, prostorije mesdžida su se dugi niz godina koristile za ljetovanje funkcionera i uposlenika Islamske zajednice. U jednom periodu, vođen je i sudski spor usljed protivzakonitog ometanja posjeda.
Ovaj objekat, kao što je rečeno, nalazi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Herceg Novom. Sudeći prema vanjskom izgledu, objekat je temeljito obnovljen. Međutim, nigdje ne postoji tabla s natpisom da je isti u vlasništvu Islamske zajednice u Crnoj Gori. Niti putokaz koji bi turiste obavještavao gdje se nalazi Mesdžid.

U neposrednoj blizini Mesdžida nalazi se crkva Mitropolije crnogorsko-primorske, kao i groblje. Na zidu pored kapije preko puta Mesdžida, Njegoševa 160, postavljena je ploča sa natpisom: „U ovoj kući Njegoš je učio osnovno školovanje od 1825-1827. god.“
Nakon odlaska sa funkcije, bivši reis Idriz Demirović jednom prilikom je izjavio da su u Mešihatu razmišljali da prodaju ovaj Mesdžid i taj novac upotrijebe za izgradnju Medrese u Podgorici!
Takođe smo došli do informacija da je aktuelni reis Rifat Fejzić, prilikom posjete gradonačelniku Herceg Novog Mandiću, između ostalog nagovijestio mogućnost da bi Mesdžid mogao biti predmet određene kompenzacije. Do tada, Islamska zajednica će nastojati da svoje komšije hrišćane ne uznemirava time što bi Mesdžid koristili za ono čemu je namijenjen- za molitvu!

Uvidom u opštinski katastar, vlasništvo Islamske zajednice nad prostorom u Njegoševoj 158 je nesporno. Međutim, imajući u vidu dosadašnji odnos čelnika IZ CG prema vakufskoj imovini, strahovanje da bi muslimani u Herceg Novom mogli ostati bez najstarijeg pripadajućeg posjeda, nije bez osnova.

Nažalost, rukovodstvo IZ odbija svaku komunikaciju sa onima koji se eventualno suprotstave njihovim aktivnostima koje nijesu u interesu muslimana u Crnoj Gori. Stoga, jedino rješenje je da im javno uputimo poziv da odgovore zašto se Mesdžid u Herceg Novom ne vrati u posjed džema’atlijama, kao i da ih upozorimo da ovaj vakuf ne smije doživjeti sudbinu drugih koje su poklanjali ili „kompenzirali“ lokalnim samoupravama u Baru, Podgorici i drugim mjestima!