“Primorka”, nekada jedan od privrednih giganata ne samo Bara, već i regiona. Očit primjer nezamislive pljačke i samodestrukcije. I danas je neshvatljiva lakoća kojom su trudbenici Bara ostali bez firme koja je bila njihov ponos. Istini za volju, nije tu ni bilo nekog otpora. Rijetki glasovi protesta čuli su se samo kao vapaj za mrvice milostinje u vidu uplate doprinosa i otpremnina.
Prizor “Primorke” je kao Vukovar 90-tih godina prošlog vijeka. Samo što je Vukovar u međuvremenu obnovljen.
Dok “Primorka”, iz čijeg kapitala je svoj uspon započela poznata trgovinska kuća “Kaća”, kao i današnji gigant “Voli”, izgleda da će još dugo čekati bolje dane.
Primjetni su tragovi požara, po svemu sudeći podmetnutog, kako bi se sakrili tragovi pljačke. Čak su i zidovi rušeni, kako bi se iznijele mašine koje su potom prodavane u “staro gvožđe”.
Zaista, teško je povjerovati da pekare iz Podgorice,Danilovgrada, Nikšića… svakog jutra dovoze hljeb i peciva u barske markete a “Primorkina” pekara je uništena?
Prema listi nepokretnosti površina od 52.704 m2, vlasništvo je MELGONIA-PRIMORKA DOO BAR. U istom listu evidentirano je više hipoteka na višemilionske iznose:
“…BEZ SAGLASNOSTI HIP. POVJERIOCA PORESKE UPRAVE.
ZABILJEŽBA UPISA OBAVJEŠTENJA O POČETKU NAMIRENJA NA OSNOVU OBAVJEŠTENJA BR. 0152-951 OD 26.06.2013. PO OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI UZZ BR. 23/2012 OD 22.02.2012. GOD.
NA IZNOS OD 14.400.000,00 EURA PO HIPOTECI OV. BR. 45010/010 OD 21.12.2010. GOD. U KORIST NLB MONTENEGROBAKA AD PODGORICA SA ROKOM VRAĆANJA 60 MJESECI .
PO UGOVORU O HIPOTECI OV.BR. 10332/11 OD 29.03.20 PO ANEXU UGOVORA O KREDITU BR. KR3010/1684.1 OD 03.06.2010. NA IZNOS OD 14.400.000,00 EURA U KORIST NLB MONTENEGROBANKE AD
BEZ PISANE SAGLANOSTI HIP. POVJERIOCA
NA OSNOVU UGO. O HIPOTECI UZZ BR. 23/2012 GOD. OD 22.02.2012. NA IZNOS OD 2.100.000,00 EURA SA ROKOM VRAĆANJA KREDITA 84 MJESECA.
ZABILJEŽBA OBAJEŠTENJA O POČETKU NAMIRENJA BR. 0152-67 OD 28.01.2013. GODINE NLB MONTENEGROBANKA AD PODGORICA
NA IZNOS OD 246.307,39 EURA PO ZAKLJUČKU PORESKOG POTRAŽIVANJA BR. 03/13-4/6678/3 OD 16.10.2013. GOD. U KORIST DRŽAVE CRNE GORE.
BEZ SAGLASNOSTI HIP. POVJERIOCA PORESKE UPRAVE.
ZABILJEŽBA UPISA OBAVJEŠTENJA O POČETKU NAMIRENJA NA OSNOVU OBAVJEŠTENJA BR. 0152-951 OD 26.06.2013. PO OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI UZZ BR. 23/2012 OD 22.02.2012. GOD.
NA IZNOS OD 14.400.000,00 EURA PO HUOITECI OV. BR. 45010/010 OD 21.12.2010. GOD. U KORIST NLB MONTENEGROBAKA AD PODGORICA SA ROKOM VRAĆANJA 60 MJESECI .
PO UGOVORU O HIPOTECI OV.BR. 10332/11 OD 29.03.20 PO ANEXU UGOVORA O KREDITU BR. KR3010/1684.1 OD 03.06.2010. NA IZNOS OD 14.400.000,00 EURA U KORIST NLB MONTENEGROBANKE AD
BEZ PISANE SAGLANOSTI HIP. POVJERIOCA
NA OSNOVU UGO. O HIPOTECI UZZ BR. 23/2012 GOD. OD 22.02.2012. NA IZNOS OD 2.100.000,00 EURA SA ROKOM VRAĆANJA KREDITA 84 MJESECA.
ZABILJEŽBA OBAVJEŠTENJA O POČETKU NAMIRENJA BR. 0152-67 OD 28.01.2013. GODINE NLB MONTENEGROBANKA AD PODGORICA
NA IZNOS OD 246.307,39 EURA PO ZAKLJUČKU PORESKOG POTRAŽIVANJA BR. 03/13-4/6678/3 OD 16.10.2013. GOD. U KORIST DRŽAVE CRNE GORE.
BEZ SAGLASNOSTI HIP. POVJERIOCA PORESKE UPRAVE…”
Vlasnik ove kompanije, Nebojša Bošković, ovih dana se pominje u medijima kao saučesnik u višemilionskoj prevari. Inače, za kredit Melgonia- Primorka od 14,4 miliona eura 2010.godine, Vlada Crne Gore izdala je garanciju od četiri miliona. Država, odnosno građani, vratili su početkom prošle godine taj dug…
Možda će nekom zvučati kao priča iz časopisa “Treće oko”, ali danas je malo kome poznato da se na mjestu gdje je sagrađen kompleks “Primorke”, nekada nalazio velelepni dvorac Selim-bega Barskog.
I danas se u fabričkom krugu, u blizini vodovodne pumpe, nalazi nekoliko mezara. Sada je taj prostor zarastao u trnje i draču. Jedan od posljednjih direktora, koji je prikivao eksere u pogrebni kovčeg “Primorke”, izdao je naređenje da se ti mezari uklone. Valja napomenuti da je odgovorno lice, odbilo da izvrši to naređenje. Kao hrišćaninu, njegova uvjerenja mu nijesu dozvoljavala da uništava grobove, pa ni muslimanske.
Prema Istorijskom leksikonu Crne Gore:
“Selim- beg Mustafagić, osmanski upravitelj Bara i okoline. Napad crnogorske vojske na Bar 1877. zatekao ga u Ulcinju odakle je došao da brani grad kojim je upravljao. Kada je Bar predao, januara 1878., doveden pred knjaza Nikolu, kojem je čestitao riječima: Sretan ti grad, gospodaru!
Ostao da živi u Baru i poslije njegovog oslobođenja od strane Crnogoraca. Posjedovao veliko bogatstvo. Za njegovo ime se vezuje poznata pjesma knjaza Nikole: “Turčinu”, napisana 1879. Umro je naputu za hadž. Sahranjen je na Krfu. Njegovog sina Ali- bega Mustafagića, knjaz Nikola je imenovao za ađutanta.”
O Selim-begu je pisao i književnik Milenko Ratković:”…Od svih Mustaf-aginih potomaka najčuveniji je bio Selim- beg, koji se istakao hrabrošću i surovošću u neprekidnim borbama sa Crnogorcima… Riješen da zauvijek ostane u Baru, Selim- beg je živio mirno, sa svojom četvrtom ženom Đurđijankom, koju je kupio za dukate. Bio je već star kad je krenuo na hodočašće u Meku. Na barskom pristaništu ispratio ga je veliki broj ljudi. Na brodu se razbolio, iskrcao se na ostrvo Krf, gdje je umro i sahranjen kao nepoznat stranac. Selim- beg je imao dvoje djece. Njegova kćerka bila je udata u Skadru, a sin Ali- beg, odbačen od oca, skromno i osobenjački živio je takođe u Skadru, u pohabanom odijelu i poderanim cipelama. Knjaz Nikola vodio je računa o njemu, slao mu novac, imenovao ga svojim ađutantom i stavio mu na fes grb senatski… Ali- beg je umro ubrzo poslije oca, a imanje su naslijedili njegova tri sina, kćerka i ostali rođaci.”
U istorijatu Osnovne škole “Srbija” navodi se podatak da je Selim beg barski, zapovjednik grada i najmoćniji čovjek u Baru poklonio školi jednu od svojih kuća sa osam soba i pet rala obradive zemlje. Ističe se da je ova kuća dugo vremena služila za potrebe škole za nastavu i smještaj učitelja a ustupljeno obradivo zemljište za praktičnu primjenu znanja iz poljoprivrede i ubiranje prihoda za školu…
Poznati barski novinar i književnik Milan Vujović prenosi i jednu poznatu anegdotu, vezanu za čuvenog Selim- bega:
“Kažu da je Selim beg Mustafagić koji je u devetnaestom vijeku bio upravitelj Bara više od 30 godina, kada se drugi put vratio u Bar iz unutrašnjosti Turske, gdje je bio premješten po kazni, kod svoje rezidencije na Držaku (tamo gdje je sad „Primorka“), pred okupljenim podanicima, uzviknuo: ‘Nema Bara do cara!’ Ta istina o barskom podneblju odavno je postala fraza koja se upotrebljava za sve i svašta, i kad treba i kad ne treba.”
Da li je Selim- beg zaista bio tiranin kakvim ga predstavljaju neki pisci? Tretman koji je imao nakon zauzimanja Bara od strane knjaza Nikole, kao i činjenica da nije bio izložen represalijama od strane bivših podanika, ne govore tome u prilog. Knjaz Nikola mu je čak posvetio pjesmu “Turčinu”, u kojoj veliča hrabrost turskog vojnika:
“Što te ruže, lafe stari,
istočnoga cara sv’jeta,
orle, koji sred zapada
u pohode nam doleta?…”
I još jedan podatak: na mjestu nekadašnjeg hotela “Topolica”, tj. sadašnjeg hotela “Princess”, nalazio se Selim- begov ljetnjikovac u kom je knjaz Nikola odsjedao tokom svojih posjeta Baru. Prilikom jednog od brojnih pokušaja atentata na knjaza Nikolu, u ljetnjikovac je podmetnuta velika količina eksploziva. Atentat nije uspio, ali je ljetnjikovac u potpunosti uništen. Za knjaza je potom, u neposrednoj blizini sagrađen dvorac, u kom se danas nalazi Zavičajni muzej.
Vjerovatno mnogi ne vjeruju u priče o prokletstvu koje prati one koji skrnave groblja (bilo čija) i bogomolje, ali bi zaista bio civilizovan čin uređenje onih nekoliko preostalih mezara na parceli “Primorke”, tj. “Melgonia- Primorke” ili kako god.
23.4.2015.g./ 4. Redžeb 1436.H.