„Grad koji nema starih građevina, kažu, liči na čovjeka bez uspomena… Bijelo Polje je grad sa značajnom istorijskom dubinom, ali sa sve manje materijalnih dokaza o njegovoj istoriji…“
Nažalost, objekte iz osmanlijskog perioda danas možemo vidjeti na grafikama Rasima Hadrovića- Polimskog i na rijetkim starim fotografijama. Vlasnici starih kuća iz tog perioda, uglavnom nijesu znali niti umjeli sačuvati njihov izvorni izgled. Tako da su na nekim čak slojem maltera prekrili i tarih na kamenoj ploči, a o modernoj stolariji i crijepom i salonit-pločama prekrivenim krovovima da i ne govorimo.
U gradu se još uvijek može vidjeti nekoliko kuća koje, iako u poodmakloj fazi raspadanja, još uvijek odišu nekom svojom ljepotom i podsjećaju na davno minula vremena. Nekoliko primjera budi u nama nadu i vjeru da zaborav nije trajna kategorija. Od manije rušenja sačuvana je rodna kuća poznatog književnika Rista Ratkovića, kao klasičan primjer bjelopoljske gradske kuće. Projekat rekonstrukcije je uradio arhitekta doc. dr Rifat Alihodžić.
Krajem prošle godine, Opštinska organizacija Crvenog krsta obilježila je 100 godina postojanja i humanitarnog djelovanja. U sklopu svečanosti planirano je bilo i postavljanje kamena temeljca zgrade doma Crvenog krsta u blizini stare zgrade. Međutim, kako je rekao predsjednik bjelopoljske opštine Aleksandar Žurić, isto je odloženo zbog “tehničkih nedostataka vezanih za lokaciju na kojoj će biti sagrađen objekat”…
Stara zgrada Crvenog krsta je jedan od posljednjih objekata u Bijelom Polju, koji je sagrađen u stilu karakterističnom za osmanlijski period. Već je postavljena i ploča sa prikazom izgleda novog, modernog objekta OO Crvenog krsta Bijelog Polja. Zaista je nevjerovatno da niko ne reaguje na ovaj planirani urbicid koji je, po svemu sudeći, već gotova stvar?!
Takođe moramo navesti i podatak koji smo dobili, da je i ova kuća jedan od brojnih vakufa poznatog bjelopoljskog dobrotvora Huzeir-age Dervovića. Iako smo se još prije više od godinu dana molbom obratili bjelopoljskom Odboru islamske zajednice da nam dostave podatke o vakufima koje je ostavio iza sebe Huzeir-aga Dervović, nijesmo dobili nikakav odgovor. Jedan od razloga za takvo njihovo ponašanje vjerovatno leži i u činjenici da su u prethodnom periodu neki od tih vakufa otuđeni. (Na mjestu jednog od tih vakufa sagradio je kuću i bjelopoljski političar, koji se trenutno nalazi na visokoj funkciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore!)
Ipak, nadajmo se da bjelopoljski građani neće dozvoliti da se stara zgrada Crvenog krsta, kao i bezbroj prethodnih arhitektonskih bisera, uništi.
21.02.2013.g./11.Rebiu-l-ahir 1434.H.