Tekstovi

Home/Tekstovi

Tekstovi drugih autora

Potomci zločinaca iz Šahovića zaprijetili kontramaršom

"Pokolj u Šahovićima, Pavinom Polju, Vranešu i drugim okolnim selima bio je najveći zločin nad muslimanima u mirnodopskim uslovima u Kraljevini SHS. Ubijeno je između 500 i 750 Bošnjaka. Genocid je izvršen 9. i 10. novembra 1924. godine. Prethodno su, 7. novembra 1924. godine, crnogorske komite ubili Boška Boškovića iz zasjede na planini Ceru, a što je pripisano Bošnjacima, odnosno komiti Jusufu Mehoniću. U vrijeme SFRJ o ovom zločinu se nije govorilo. Milovan Đilas bio je iznimka. On je opisao ovaj pokolj u kome je učestvovao i njegov otac Nikola, koji mu je opisao detalje. Pored ostalog Đilas piše sjećanje svoga oca: "Takvog osvetničkog pohoda nije nikad bilo. Čovjek nije mogao ni slutiti da je [...]

By |2017-02-20T12:25:45+01:0023. Novembra, 2011|Komentari isključeni za Potomci zločinaca iz Šahovića zaprijetili kontramaršom

O šahovićima između zabrana i zaborava

U novinskom dodatku "Sandžak Danas", uz dnevni list "Danas" od 11. Novembra 2011. godine, objavljen je tekst pod naslovom "Strah od međuverskih incidenata". U nadnaslovu se kaže da je "Bjelopoljska policija zabranila memorijalni marš Bilelo polje – Tomaševo (Šahovići) 1924 – 2011.", koji je najavila izvjesna Nevladina organizacija "Broj 19" iz Bara. Obzirom na značaj ovog, u istoriji, samo fragmentarno tretiranog događaja, odnosno zločina i više nego besmislene reakcije u pomenutom tekstu, želim reagovati kratkom opservacijom koja će, nadam se podstaći na razmišljanje o dobru i zlu i onom što ostavljamo u naslijeđe budućim pokoljenjima. Na početku, neophodno je ukratko dati osnovne informacije o samom događaju, jer je objektivno očekivati da, obzirom na "tabuizaciju" [...]

By |2017-02-20T12:25:45+01:0022. Novembra, 2011|Komentari isključeni za O šahovićima između zabrana i zaborava

Čardak izgubljen u vremenu

Čula sam priče kako je nekada cijela ta varoš bila mirisna. Kažu da se pjevalo, danju...noću...Vele, momci i djevojke su se kibicovali kroz kapidzike i mušepke. Po dućanima zbijale su se šale koje su dugo prepričavane oko Sahat kule. U vrelim podgoričkim ljetima Morača i Ribnica okupljale su na svojim obalama nestašne momčiće iz mahale. Djeca su se igrala po sokacima virkajući kroz tuđe kapije, sve dok se ne izmore i ogladne, ili dok ih majka ne opomene da je već odavno vrijeme za spavanje. Istrošena kaldrma je pamtila sve te priče, i korake, i pjesmu, i miris... Ali nje više nema da posvjedoči. Nema ni čika Gana, da žureći do svog ćepenka [...]

By |2017-02-20T12:25:45+01:0013. Oktobra, 2011|Komentari isključeni za Čardak izgubljen u vremenu

Plav, Šahovići, Bukovica, ko je sljedeći?

Genocid nad žiteljima Bukovice i ostalih zaseoka počinjen tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu prema presudi bjelopoljskog Višeg suda imao je odbrambeni karakter!? Zahvaljujući genocidu koji su počinili crnogorski policajci nad golorukim bošnjačkim stanovništvom spriječeno je širenje rata na prostore Crne Gore?! U najkraćim crtama tako izgleda oslobađajuća presuda bjelopoljskog Višeg suda u ponovljenom sudskom procesu protiv sedmorice bivših pripadnika vojske i policije Crne Gore, tzv SRJ. Zahvaljujući hapšenju Ibrahima Čikića spašeno je srpstvo u Crnoj Gori??? Da me nisu uhapsili crnogorski specijalci potpomognuti fašističkim falangama ratnog zločinca Radovana Karadžića ne bi ostalo srpskog uha u Crnoj Gori!? Sve bi ih sa tornja crkve Sv. Petra snajperom, baš ja lično likvidirao. Da nije [...]

By |2017-02-20T12:25:45+01:007. Oktobra, 2011|Komentari isključeni za Plav, Šahovići, Bukovica, ko je sljedeći?

Da li je Tršina krv za autonomiju Sandžak uzalud prolivena?

Od malih nogu zahvaljujući mom sada rahmetli babu Avdulahu imao sam prilike slušati priče o rahmetli Rifatu Burdžoviću - Tršu. Rifat je bio prvi komšija mog oca. Graničili su se avlijama. Bukvalno kuća uz kuću. Otac je bio mlađi od Rifata, ali zahvaljujući svom starijem bratu Jahu i dajidžiću Smaju često je imao prilike boraviti u njegovom društvu. Zahvaljujući tim druženjima i slušanju Rifatovih razgovora sa prijateljima moj otac je rano postao politički pismen i pronicljiv čovjek. Sa oduševljenjem je govorio o Tršu. Prepričavao događaje sa kupanja na Limu, držanju tajnih sastanaka, javnih govora, sukoba sa žandarima, skrivanju po bjelopoljskim mahalama i sokacima, hizbama i aravlucima itd. Dobro se sjećam, uvijek, kada bi govorio [...]

By |2017-02-20T12:25:45+01:004. Oktobra, 2011|Komentari isključeni za Da li je Tršina krv za autonomiju Sandžak uzalud prolivena?