Kolumne

O Muslimanskom komitskom pokretu i učešću žena u njemu, istoričar Sait S. Šabotić piše: "...U vrijeme postojanja komitskog pokreta muslimanskog stanovništva na prostoru istorijskog Novopazarskog Sandžaka i šire od 1918. do 1926. godine, pored muškaraca, kao glavnih nosilaca aktivnosti, karakteristično je i učešće žena koje su ravnopravno sa muškarcima dijelile sve nedaće koje su ih nalazile na zajedničkom putu... Učešće žena u muslimanskom komitskom pokretu nije bilo masovno. One žene koje su na neposredan način učestvovale u nekoj od brojnih komitskih družina, našle su se u njima iz različitih pobuda. Dio njih se u četi našao u pratnji svoje braće i zbog slobodarskog duha; druge su se udale ili su već bile udate za [...]

"Haznadar Mehmed-agina džamija, podignuta u XII vijeku u Donjoj mahali. Bila je najveća u gradu. Poznata je pod imenom Haznadar ili Mehmed-agina a kasnije Idrizovića džamija. Zidana je kamenom a imala je drveno munare. Bila je pokrivena ćeramidom. Na ulazu u džamiju postojao je natkriveni trijem na drvenim stubovima.   Srušena je 1958.godine voljom tadašnjih vlasti, a na njenim temeljima podignuta je zgrada Elektroprenosa. Službenici ove džamije bili su: Salih Mulabegović, Hafiz Mustafa Gušmirović, Adem Međedović, Mustafa Dizdarević od 1932. Džamija je imala i svoje vakufe: po jedan dućan u Bijelom Polju i Beranama, jednu staru Ruždiju i groblje. Ukupan prihod u 1927.godini iznosio je 6.736,66 dinara." (B. Agović: "Džamije u Crnoj Gori) Agović [...]

Na dženazi u Memorijalnom centru Potočari, reis Kavazović pročitao je Fetvu Vijeća muftija, kao i Deklaraciju Sabora Islamske zajednice o Srebrenici. Vijeće muftija IZ u BiH, kao vrhovno vjersko tijelo muslimana u BiH i Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori, "radnje terora, ubijanja i protjerivanja muslimana u Zaštićenoj zoni Srebrenica i Žepa, sa stanovišta islamskog prava, kvalificira genocidom nad muslimanima Bošnjacima... Vijeće muftija smatra da je suđenje odgovornima za zločin genocida protiv muslimana Bošnjaka, koje je preneseno na međunarodne i domaće sudove, važno i prihvata odluke sudova. Samim tim, svaka osveta koju bi preduzeo pojedinac ili grupa je zabranjena i predstavlja kršenje principa zakonitosti u uređenom ljudskom društvu...". Koliko je validan ovakav stav o [...]

Juli 2015. godine - dva desetljeća od najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata. Srebrenica je postala sinonim stradalništva Bošnjaka novijeg doba. Zatrte su kompletne familije. Marš mira (ili bi prikladniji naziv bio Marš smrti - Put slobode, ili Put spasa...) i ove godine polazi iz Nezuka 8.jula, da bi nakon trodnevnog pješačenja stigao na odredište - Memorijalni centar u Potočarima. Kao i prethodnih godina, glavna logistika je u rukama predstavnika Armije BiH. Osim Bošnjaka iz BiH, Sandžaka i dijaspore, i ove godine su brojni učesnici iz zemalja širom svijeta, što se može uočiti i po zastavama koje nose. Naravno, i ovog ljeta među najbrojnijim su državljani Turske, zatim Italije, Velike Britanije, Francuske, Švajcarske, [...]

Za skandalozno događanje u Memorijalnom centru Potočari, čiji glavni akter je srbijanski premijer Vučić, najodgovornije su bezbjednosne službe BIH. Naravno, svakom je jasno da ništa u kompletnom slučaju nije - slučajno. Vučića, kog su toliko pozivali u Srebrenicu i koji je, s tim u vezi, danima, nedjeljama, mjesecima... tvrdio pazar, nije imao obezbjeđenje u skladu sa posjetom visokog rizika. Bez obzira na činjenicu da je rukovodstvo odgovornih službi u rukama srpskih policajaca, ljaga je bačena na kompletnu BiH, a šehidske porodice dovedene u apsurdnu situaciju da se pravdaju i izvinjavaju ni krive ni dužne i da, uz svu nesreću, sa ove dženaze nose dodatne mučne utiske. Premijer Vučić u pratnji ličnog obezbjeđenja, prema VIP [...]

Gotovo je četvrt vijeka agonije za porodice deportovanih bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore koje su, osim desetak preživjelih, likvidirane od strane bosanskih (?) Srba i većini se do danas ni groba ne zna. U znak sjećanja na nevine žrtve crnogorskog "gostoprimstva", i ove godine  su  ispred hercegnovskog Centra bezbjednosti, gdje se nalazio sabirni centar odakle su izbjeglice transportovane u smrt, predstavnici nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava, ANIMA, Centar za građansko obrazovanje, Pokret za neutralnost i Broj 19,  položili cvijeće i odali poštu minutom ćutanja, odnosno učenjem Fatihe. Ovog puta, prisutni su bili i predstavnici opštinskog parlamenta ispred SDP-a i PZP-a, odnosno Demokratskog fronta. Ni ove godine nije bilo predstavnika nacionalnih partija. Vjerovatno im [...]

Politika Bošnjačke stranke u CrnojGori odavno je pročitana knjiga. I, kao što u Rožajama juče izjavi aktuelni potpredsjednik Parlamenta i visoki funkcioner BS-a S. Mustafić: "BS je od svog osnivanja visoko na listi  svojih programskih zalaganja postavila ulazak Crne Gore u euro-atlanske inegracije...". Ko god želi da bude objektivan, svjestan je "dostignuća" ove političke strukture, koja u svom nazivu ima prefiks "Bošnjački". Koliko je njihovom rukovodstvu stalo do naroda čije interese, deklarativno, zastupa, moglo se vidjeti iz nastupa njihovog lidera koji je prije par dana komentarisao odlazak građana, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, sa sjevera Crne Gore u emigraciju. Bez obzira što su intelektualni i verbalni dometi g-dina Husovića uglavnom prepoznatljivi, ovaj maliciozni istup po pitanju [...]

Zaista je bilo srceparajuće slušati Enis ef. Burdžovića, predstavnika Islamske zajednice Crne Gore, inače šefa Vjersko-prosvetne službe, kako u emisiji TV Vijesti, naslovljenoj "Islamski radikalizam- opasnost pred vratima", lamentira nad sudbinom crnogorskih građana na sirijskom ratištu. Navodno, on ne poznaje nikog od pomenutih, a ne želi, kako kaže, biti ni agent bezbjednosnih službi, kojim, između ostalog,  zamjera što nijesu spriječili gostovanje Bilala Bosnića u Crnoj Gori.  Dotični proziva i centre za kulturu, koji obezbjeđuju prostor za predavanja u organizaciji NVO-a, bez saglasnosti Islamske zajednice. Zaboravlja, pri tom, da upozna javnost kako su ispred Islamske zajednice još prije četiri godine od pojedinih kulturnih centara zahtijevali zabranu predavanja. Možda takav postupak i ne bi bio sporan, [...]